Izmjene izbornog zakona: Zatražena zabrana kandidovanja ratnih zločinaca na izborima u BiH

“Nijedno lice koje je: a) izdržalo kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, b) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud BiH, sud RS ili sud FBiH i sud Brčko Distrikta BiH zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatarao je njegov dosje prije hapšenja i tvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, c) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može bit kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritioriji BiH”, piše u prijedlogu.

Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog prava, odnosno ograničavanje pasivnog biračkog prava (prava da se bude biran), ima jake argumente u zemlji kakva je BiH.

Dodaje da je osnovni razlog za usvajanje ovog zakona činjenica da je BiH pretrpjela ogromna stradanja i genocid, te da osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava, te se čak kandiduju na izborima i bivaju izabrani.